343
       §. 78. Sve politicko-ekonoinicke odluke u prvoj instanciji ovrsuje kuai-panijsko vjece, u drugoj regimentsko praviteljsko vjece, a u tretjoj vrhovno odgovomo praviteljslvo trojedne kraljevine.
       §. 79. Parnice gradjanske i zaglavne vodit ce se pod sudovim. koji se u obce po nacelu porotah jednako u trojednoj kraljevini urediti imadu.
       §. 80. Uredna vojska nek zadrzi nadalje svoj vojeni sud, koi ce po zakoniku ukupne vojske .austrijske suditi se.
II.
       Usljed prosnjah krajiskih po dotiènih zastupnikah krajiskih saboru pod-nesenih ucinjeni su nadalje posebni sljedeci zakljucci:
       §. 1. Usljed §. 13. novog ustava krajiskog prosto je krajisnikom gorski kesten u drzavnoj sumi bezplatno kupiti, izim branjenicah bujad kositi i roviti.
       §. 2. Proplanci u sumah smatraju se kao suma ista, i zato na njima pasa, kosenje i rov bujadi bezplatno se dozvoljava.
       §. 3. Izvozenje lezecih drvah iz sumah dozvoljava se za svaki dan u
nedjelji.
       §. 4. Sjecenje bukove gradje i ljeti se dopusta.
       §. 5. Marva nekrajisnikah niposto se bez dozvoljenja obcinah u èume ni obcinske pasince krajisnicke na pasu pustati nesmije.
       §. 6. Krajisnici mogu s privoljenjem obcinah i regimentskog poglavar-stva, gdje to okolnosti nuidno cine, stanove graditi i imati.
      §. 7. Iskrseni okrajci sumski izvan hunkah, mogu se krajisnikom pripisati.
       §. 8. Lugari nesmiju bez dovoljnog uzroka poradi sumskosra kvara, kad im se svidi, kuce preizkavati.
       §. 9. Pecati (cedulje) na pasu i zirovinu ukidaju se.
        §. 10. Na vlastitoj zemlji mogu krajisnici sume podizati.
       §. 11. Zenitbe se imadu krajisniku ne kao dosad. vec kod okruznog kuinpanijskog poglavarstva dopuscali.
       §. 12. Ciena morske soli obaljena je posebnim òlankoin saborskiin XXV. na cienu kako je u Dalmaciji.
       §. 13. Predprege (Vorspann) imadu se u arendu dati.
       §. 14. Sjecenje i izvozenje drvah za oficire i òinovnike. svetjenike. skole, pisarne, straze itd. neka se u arendu dade.
       §. 15. Krajisnici nisu ni za placu duini, pod moras na javno djelo ka-kovo ici; nego sve, sto se je dosad carskom rabotom djelalo, imade se ime-nice privatnim osobam povjeriti, koje ce djelo za pogodjenu placu iz drzavne kase (graditeljskog fonda) uciniti.
       §. 16 Pravo bezplatnoga drvarenja, pase, ¿¡rovine, proteie se na sve stanovnike u krajini.
       §. 17. Krajisnici mogu bez obicne pratnje vojnicke na kordunu uà svoje zemlje ici.
       §. 18. Obcinski magazini, gdje to obcine zahljevaju. mogu se ukinuti, ¿ito i magazini prodati i iz tih novacah shodne fundacije po ¿elji obcinah tumaèiti.