350
Cía na k XXXIV.
O uredjenju ¿upaniah i varosih, kao i poveljenih krajiskih obcinah.
       Priznao je sabor, da se ¿upanije, varosi i poveljene krajiske obcine radikalno urediti moraju — uredjenje ipak do mirnieh vremenab odgoditi je morao, ali da zajedno put k uredjenju predtecno prokrci, osnovu uredjenja ¡zraditi i bliznjem saboru podnjeti, povjerio je doticnom odboru clankom XV. sabora ovog ¡zaslanom; — na koliko vendar medjutime pojedine oblasti u po-gledu obnove, umnozanja sluzbah i drugih u isto uredjenje zasjecajucih pitanjih na temelju pucnog zastupanja privremene kakove promjene uciniti bi ¿elile, — takove presvietlomu banu podnjeti imadu, koji ce mocju clankom XXI. njemu podjeljene izvanredne neogranicene vlasti takove privremeno opredjelili.
Clanak XXXV.
O odgo djenju sabora.
        Presvietli g. ban uvazavajuci volju naroda, koji je zakljucio, da se prije razici nece, dok mu se pravedne njegove zelje po najvisjem mjestu neodobre, sabor ovaj uz jednodusnu ¿elju zastupnikah narodnih za permanent je proglasio,
—	nu s druge strane uvaíavajuc i to, da spasenje domovine u ovo doba viée od fizicnog, negó od moralnog Ijeka zavisi, — odgodio je uz Ijubezni i otcin-ski pozdrav na cjeli narod sabor ovaj do srietnijih vremenah.
Proglaseno po Franji Zigrovicu,
privremenom prabiljeiniku kraljevinali Ualmacije, Hrvatske ¡ Slavonije.
iM A N I F E S T
Naroda Hrvatsko-Slavonskoga.
       Narod Hrvatsko-Slavonski u drzavnoin svom saboru 5. Lipnja t. g. sa-kupivsi se i o buducem svom postojanju i obezbjedjenju svoje narodne samo-stalnosti dogovorivsi se, osjeca da je duzan djela i tezenja svoja pred cielim svietom ocitovati i u pravoj boji pokazati ih, da se i oni, koji su po samom opadanju nasih neprijateljah nasa djela osudjivali, koliko o nelemeljitosli i podlosti tih napadanjah, toliko o pravom stanju i pravdi nase stvari uviere i po tome o nasini cinma sude.
       Dva gledista ima s kojih se gibanja svih narodah smatrali mogu : jedno je glediste naravnog a drugo historickog prava.