132
je jednako tvrd i trajan. Mramorni lomovi su obidno bogata nalazièta radiolita.
    Uz rudistni vapnenac dolaze na otoku Bradu i druge kredne naslage : bituminozni dolomiti i dolomitni pj e Scenici, koji su desto matiéni kamen asfalta, i kremenasti vapnenci sa kapro-tinama i drugim okameninama, Dolomiti sa asfaltom leze po U. Sòhle-u dijelomice ispod rudistnog vapnenca (PudiSde) dije-lomice pakona ovomu (Sv. Martin), ili su u njemu ulozeni (Mirce).
    Osim krednih naslaga dolaze uz sjevernu obalu otoka zapadno od Sv. Petra (Supetar) u malenom raSirenju takoder i eocenske naslage (numulitni i miliolidni vapnenac), a izmedu Sv. Petra i Postira diluvi]alni pijesci.
    Geologijska izgradnja ovoga otoka je po istrazivanjima Sòhle-a vrlo jednostavna : sjeverni dio brazdi od istoka k za-padu i pada sa 150 prama sjeveru, tako da bez obzira na lo-move i tim uvjetovana razmaknuca, otok prikazuje jednostavan antiklinalan sastav.
XIII. Otok Lastovo.
    Nova ¡strazivanja A. Martelli-a potvrdila su mnijenje, koje je vec H a u e r na staroj geologijskoj prijeglednoj karti iznio, da izuzevèi kvarterne tvorevine (terra rossa) ovaj otok sastoji lih od krednih vapnenaca. U ovima nadeni su rudisti, koralji i Nerinea.
XIV. Otok Vis.
    Uz kredne vapnence, koji izgraduju vedi dio otoka, na-stupa u zapadnom dijelu kod Komize ispod ovih zelenkasto sivo eruptivno kamenje, o kojemu smo vec u petrografijskom dijelu govorili. Osim toga dolaze joS prSinci i gromade, kao i znatne mnozine sadre i sadrenih lapora, a ovi posljednji su ocito triadijske starosti. Sve ovo starije kamenje provini] e jasno ispod krednih vapnenaca. I otoci Brusnik i Jabuka sa-stoje takoder od eruptivnog kamenja.
XV.	Biokovo i Rilic Planina.
    FliS t. j. povorka eocenskih pjeskovito-laporastih naslaga, koju smo motrili kod Splita i mogli pratiti na jugoistok sve