H3 Ramljana kod Muda opet u Sirokoj suvisloj povorci nastavlja prama Sinjskom polju, a uz rub ovog polja su naslage triasa ì jure slidno kao kod Knina vrlo raSirene i raSdlanjene. Prije, nego li se iz bliiega upoznamo sa tvorevinama triasa i jure u okolini Muca, moramo se joS u kratko zabaviti sa stari] im mesozojskim nasiagama okoline Knina. Akoprem smo vidjeli, da putem od Knina prama Plavnu postoji u bitnosti jednovito krilo bore i da juzno od Knina na-stupaju rudistni vapnenci gomje krede, to ipr.k nijesu geo-logijski odnoSaji tako jednostavni, da pravilno slijedi na triasu ]ura i titon, na ovomu onda donja i gornja kreda. Podrudje ovih starijih naslaga prosjedeno je naime lomnom crtom (kako se to na prilozenoj kartici vidi) prama rudistnom vapnencu od Mokrogpolja-Radudida i Liènik-Vrbnik plode. Ta erta pore-medenja proteze se od najgornjeg dijela Zrmanje, preko Ode-stovskog miina, preko Zrmanje i Padjenskih polja do Oéestova, prelazi Krku izmedu Oéestova i Marida, i nastavlja se preko Ljubaia do Knina. Pri tom nastupa uz gornju kredu razno staro kamenje : kod Padjena dolomiti i vapnenci gornjeg triasa nadalje kamenje donjeg i srednjeg liasa. Ovi potonji stvaraju ^zmedju Odestova i Debelog brda jurskim vapnencima ispu-njenu sinklinalu, koja je po vige puta razlomljena, kako to pri-kazuje profil od istodnog podnozja Debelog brda do Oéestova. Prosjek kroz kraj izmedu Oéestova i Debelog brda (Mancai. OT = gornji trias, UL= donji lias, L= Lithiotis-vapneni, CLK— CI adoco ropis-vapneni, RK— rudistni vapnenac. Osim kamenja, Sto smo ga upoznali putem od Knina u Plavno, dolazi u opsegu triasa kod Knina na nekim mjestima eruptivno kamenje i to dioriti i diabazi, koji su vedinom jako r astro geni. Najstarije poznato nalazigte takovog kamenja je brdo Konjski vrh kod Knina. Ovaj kamen sastoji po Tschermaku od amfibola, vapnenog glinenca i jednog ze-olita, a vidimo ga uz cestu na malenoj daljini kao strmu stijenu, ali je vec tako jako rastrogen, da se ta rastrogina rabi O Dr. R. 8chubert: Geologija Dalmacije. 0