I u srednjoj je Dalmaciji bilo u srednjem trijasu provala uzarene rastaljene kamene mase, ali su te erupcije puno manjeg opsega no u juznoj Dalmaciji. Najprije se je naSao od ovih nalaziSta d i o r i t na Konjskom vrhu kod Knina. To je mje-àavina od glinenca, amfibola i tinjca.
    Zrnatog d i a b a z a (vapn. natronov glinenac i augit, prema tome slièna sastava kao i noritni porfiriti juzne Dalm.) nado§e do sada na jedno 20 mjesta u podruéju sinjskog tri-jasa, napose juzno od srednjeg toka Sutine, no i uz juzno pod-nozje brezuljaka oko Sinja, na istoku u okolici Marasa, na jugu sve do sjevernog ruba sinjskog polja, a na zapadu do istofinog ruba luéanske kotline.
    Osim toga dola zi u okolici Knina kamenje, koje pripada diabazima, i to je òas porfirasto (sa uprskanim glinencem i augitom), a éas opet gusto ; ovakova su nalazièta kod Topolja ist. od Knina, sjeverno otud kod Zagrovica, Plavno i Strmica.
    Na otoku Visu dolazi uz obalu juzno od Komiie tamno-sivo kamenje bogato glinencima, koje se od oètrljatih krednih vapnenaca vec iz daleka iztife svojom bojom i zaobljenim oblikom. To su gromace prSinca, u kojima je komada gro-madnog kamenja razne velieine : velikog kao pjest, a sad opet gromada velikih po nekoliko stopa. JednoliCna osnova je iz-reèetana Supljinama i luknjicama, koje su djelomiéno ispunjene kalcitom (uledenim vapnencem), i vlaknastim prehnitom. Dalje prama Komizi ovo kamenje izbija na povrSinu, a po Tschermaku je to jedna vrsta d i a 11 a g i t a (sitnozrna mje-Savina vapn. glinenca, diallaga i magnetita). U okolici ima isadre i sadrenih lapora, koji pokazuju, da su i tu u susjedstvu eruptiv-nog kamena najdublji slojevi trijasa uslijed erupcije uzdignuti.
    Osim toga izgradeni su i neki otoCici (Skoljevi) zapadno od Visa od eruptivnog kamenja kao n. pr. otoèié Brusnik kod sv. Andrije, koji i ima oblik sasvim razlican od àkoljeva, koji su od krednog vapnenca i dolomita.
    Ovo je kamenje slicno spomenutom kamenju na Visu, a neáto je svijetlije boje i ima porfirasto izlucenog glinenca.
    I otoéié Jabuka (Pomo) saiinjen je od eruptivnog kamenja, koje je H. v. Foullon odredio kao augitni diorit i koji sastoji od vapn. natr. glinenca, augita (diallaga) i amfibola.