IV. Geologijski opis pojedinih krajeva.
    Pogledamo li na geologijsku prijeglednu kartu Dalmacije, odmah éemo opaziti, da geologijska izgradnja zemlje niposto nije jednoliéna.
    Ponajprije vidimo, da je veci dio Dalmacije izgraden od kamenja kredne formacije a izmedu ovoga su umetnute uklopliene sire ili uze zone tercijarnih naslaga. Prostrani krajevi sastoje lih od krednog kamenja, a u drugim predjelima pretezno mo-trimo eocensko kamenje.
      Zaton	Prokljansko jezero	Skradin
SI. 92. Stereopijska slika najdonjeg podrucja Krke (po F. v. Kerneru).
= kredni vapnenac, kd - kredni dolomit, in eocenski vapnenac, m = eocenski lapori.
    Napadna je skupina kamenja, koja se u srcu sjeverne i srednje Dalmacije proteze izmedu Novigradskog mora i Petrovog polja, takozv. promina naslage.
    Na vise mjesta unutar Dalmacije (u Velebitu, okolici Knina, na Kosovu i Petrovu polju, u Svilaja pianini, okolici Sinjskog polja, pa u juznoj Dalmaciji) pojavljaju se ispod krednih naslaga i slojevi starijih formacija : jure, triasa i karbona, a vecim dijelom u njihovom susjedstvu dolaze mjestimice jos neznatni ostanci mladotercijarnih slatkovodnih naslaga.
    Obzirom na ovu raznolikost u geologijskom sastavu zemlje moramo pojedinegeologijski razlicite krajeve iz blizegapromotriti-
m
in