38
slojne skupine. Nadalje vapnenci sa kremenim konkrecijama, a konaéno ako i osamijeno tamni tvrdi vapneni krSnici-
    U ljuSturnom vapnencu juzne Dalmacije ima, nasuprot onomu u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji, mjestimiéno vrlo mnogo okamenina, osobito Skoljka Sa, puzeva i brahiopoda (rameno-noSci) (si. 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22.)
SI. 16—19. Terebratula vul garis, jedan od najcescih brahiopoda ljust. vapn. (po A. Bittner-u). 16. sprijeda. 17. sa strane, 18. odozgo, 19. nabrusena.
SI. 20—22. Terebratula Bukowskii B. (po A. Bittner-u)
    SkoljkaSa i puzeva ima i danas u morima u velikom broju, ako i u drugim vrstima no nekada ; brahiopoda pako ima danas vrlo malo. Oni nalikuju, kako veé prije rekosmo u cije-losti SkoljkaSima, ah su im obe ljuske redovito vrlo razliCite-Veca ljuska je Cesto probuàena, a kroz tu jamu izlazi mi Sica v drzak, kojim zivotinja priraste uz neki predmet (si. 23—31.).
SI. 23—25. Rhynchonnella Pironiana (po A. Bittner-u). 23. mala skoljka, 24. rub skoljke, 25. velika skoljka.— SI. 26-29. Spi ri ferina terzadica B. (po A. Bittner-u). 26. mala skoljka, 27. sa strane, 28. rub skoljke, 29. velika skoljka. — SI. 30—31. Aulacothyris Wachneri B. (po A. Bittneru). 30 sa strane, 31 rub skoljke.