91
raspali su se ovi komadi zemaljske povrsine u velik broj ma-lenih otociéa i klisura (skoljeva).
     Bez da se upustamo u potankosti ovog otoija, sto je stvar zemljopisca, reci cemo u kratko samo jos to, da se ovi mnogobrojni otoci i klisure prikazuju u pogledu tekton-skom ovako :
     1.	kao jezgre bora : veóim dijelom od dolomita izgradene (Rava) ili sa krilima od rudistnog vapnenca (Iz-Eso, Vergada, Morter).
     2.	kao krila bora: (Sestrunj, Peskiera, Rivanj, skoljevi u Pasmanskom kanalu i t. d.) ;
     3.	kao preostaci premaknutih tercijarnih sinklinala : (skolj Siéanj juzno od Pasmana);
    4.	kao preostaci od vise povorka bora (otok Pasman, Vir, Krunat, Dugi otok i t. d.).
    Kadsto su naslage tek malo poremeéene, pa se vec iz da-leka vidi, da su mnogi skoljevi dijelovi iste gorske povorke, samo sto ih je more odijelilo (na pr. skoljevi Zavata, Dusac vk. i Montan na jugu mjesta Pasman). Veéinom su ali skoljevi nepravilno u moru razdijeljeni, a polozaj slojeva uslijed mnogih lomova i razmaknuca vrlo raznolik.
    Obzirom na stratigrafiju su ti otoci i skoljevi priliéno jednoliòni, jer obicno prevladaju dolomiti i vapnenci krede (i ploéasti vapnenci), a samo podredeno sudjeluju kod njihove izgradnje donje i srednje eocenski vapnenci. Ovo kamenje je obiéno tek neznatno pokriveno diluvijalnim pijescima i ilovi-nama, i tada ograniéeno samo na pojedine zone, doCim je veéi dio kamenja posve golo ili samoslabo pokriveno lozom i maslinom.
    II.	Srednje dalmatinsko obalno borano podrucje.
(Izmedju Krke i Splita.)
     Ovaj predjel Dalmacije izgraden je od eocenskih i krednih naslaga isto tako, kao i onaj sto je u prvom odsjeku opisan. Ovdje ali znatno sudjeluju kod izgradnje zemlje jos neke druge vrsti kamenja, kojih u sjevernoj Dalmaciji ne nalazimo.
    Unutar kredne formacije su to kremenom bogati vapnenci i plorasti vapnenci. Prvi dolaze osobito u okolisu Trogira