9 Neki neogenski slatkovodni lapori su posve rahii zemljasti ili pjeScani. Lapori su obi c no svijetlozute, sive, smede ili modri-kaste boje. Ako u laporu ima vige ili manje pijeska, zove se pjegCani lapor, a gto vige pijeska u lapor ulazi, to ga zovemo laporastim pj'egCenikom ili pravim pjeSCenikom. Atmosferske vode otapaju u laporu vapno i odnesu ga sobom pri Cernu onda preostane glina. Ta glina podaje dobro tlo za vegetaciju, pa zato i vidimo, da su laporni predjeli obrasli vegetacijom ili su pretvoreni u polja, vrtove, vinograde i t. d. Pogto ali glina vodu nepropuSta, to nemogu oborine dovoljno brzo njom proci, pa za to vidimo u takovim lapornim predjelima, u kojima je tlo slabo nagnuto povremena jezera i moCvare, a te su opet Cesto leglo malarije. U laporima ima redovito mnogo okamenina : u ploCastim laporima od Lemega, iz okolice Knina i Svilaja planine (jura-kreda) nalaze se aptychi, amoniti i preostatci od riba. Na Hvaru dolazi u donje krednim ploCastim laporima mnozina dobro sacuvanih otisaka riba i bilja ; mekani lapori gornjeg odsjeka srednjeg eocena su prepuni sitnih kucica od foramini-fera ; plorasti lapori Promina-naslaga sadrzavaju krasno sa-èuvane ostatke bilja, u laporima neogena ima opet mnogo puzeva i Skoljki. Culi smo vec, da atmosferske vode kemijskim djelovanjem, t. j. rastapanjem vapnenca doduSe polagano i sporo, ali zato bez prekida djeluju i povrginu kamena neprestano mijenjaju. Ove vode djeluju jog i mekanijski : rasiruju pukotine u kamenu, slabe mu sastav. Kamen se s toga mrvi i drobi, pojedini se ko-madi, cas veci Cas manji otkidaju i odronjuju, kotrljaju se niz obronak, dok se napokon na njegovu podnozju ne smire i u hr-pama ne nakupe. Otkinuti su komadi nepravilna oblika, uglasti i ogtrobridni i tvore gorski krg. Dodje li ovaj krg u dodir sa vodom, koja talozi rastopljeno vapno, sljepit ce se u jednu cvrstu, kompaktnu cjelinu i stvoriti k r S n i k (Breccia). Krgnici mogu da nastanu i kod stvaranja gore, jer se onda kamenje drobi, a taj se drobig poslije opet sljepi. I na morskoj se obali stvaraju krgnici, gdje se uglasto ili tek na pola uobljeno kamenje izmjesano sa razdrobljenim ljuSturama mekugaca u Cvrstu cjelinu sljepljuje (o bai ni krgnik).