23 kratka zivota, koje omogucuju — kako rekosmo — ustanoviti geologi jsku starost kamenih naslaga, ima i mnogo drugih, koje su zivjele kroz mnogo geologijskih formacija i koje su se malo ili niSta promjenile. Takovih okamenina ima narocito od niskih zivotinja, a te se onda malo ili nikako ne mogu upotrijebiti kod odredivanja starosti slojeva. Meduto mogu i ovakove okamenine posluziti u toliko, Sto nam mogu reéi, da li je neki kamen u moru ili slatkoj vodi staloáen ili je nastao lih djelo-vanjem vjetra (eolskim djelovanjem). Nadalje mogu takove okamenine sluziti za odredivanje facijelnih t. j. paleontolo-gijski ili petrografijski razliCitih istodobnih slojeva. U moru mogu se naime istodobno taloziti razliíiti sedimenti, u kojima je i fauna i flora (zivotinjstvo i bilinstvo) posve druga. U bli-zini obala talozi se redovno Sljunak i pijesak, Sto ga doplave potoci i rijeke u more, a Sto dalje od uSca potoka ili rijeke to se sitniji mulj u moru talozi. U otvorenom moru moze se tako joS lih posve sitan mulj taloziti, a na dalekoj puíini poglavito pada na dno samo kemijski nastali talog kao vapnoviti mulj. Uz obale vidimo skroz druge zivotinje, no u dubokom moru ; uz kamenite, pedinaste obale zive druge zivotinje, no uz plitke muljevite ili pjeskovite obale ; sve zivotinje i biljke trebaju za svoj zivot svjetla, no jedne manje, a druge viSe, pa za to i vidimo u dubokom moru samo takove stvorove, kojima treba vrlo malo svjetla i koji su se prilagodili silnom tlaku vode, a takovi se stvorovi znatno razlikuju od onih, koji ljube svjetlo. Mnogobrojne vrste zivotinja (i bilja) zive samo na puòini (pelagicno), t. j. one plivaju na povrSini mora, a kad uginu pa-daju na dno. Ako i jesu to sitni stvorovi, to velika mnoíina njihovih kucica ipak moze kroz dugotrajna geologijska vre-mena stvoriti debele kamene naslage. Uz obalu mora, osobito u Joplim krajevima grade koralji velike grebene. Kako se iz svega recenoga vidi, nastalo je ¿esto za svakog geologijskog vremenog odsjeka na raznim mjest'ma razno-licno kamenje sa posebnim okameninama. Poznavanje pako tih okamenina vazno je ne samo u pogledu znanstvenomu, nego imade i veliku prakticnu vrijednost, kako ce to iz blizega biti izvedeno u opisu ,,korisnih ruda”. '