28 opazit cemo, da je to âuplja kruglja, kojom se provlace mnogo-brojne cijevöice. Ove okamenine su preostaci od biljaka, i to od vapnenih alga, koje se zovu „Mizzia” (vidi si. 6). SI. 6. Mizzia velebitana, vapnena alga iz dalm. Velebita (12 puta povecanaì. Osim ovih i drugih sitnih okamenina, kojih ali u nekim nasiagama u nebrojenoj mnozini imade, nalazimo u karbonskoj formaciji Velebita joS preostatke vecih zivotinja i bilina : ve-like no obicno zdrobljçne Skoljke, male puzeve, koralje i brahio-pode. Ove potonje zivotinje nalikuju skoljkama, no tijelo im je dragaci je gradeno ; njihovo tijelo je zaSticeno dvjema klop-kama kao kod ëkoljaka, ali te klopke ne mogu se prema nacinu zivota zvati desnom i lijevom, vec gornjom i donjom, a opet su èesto vrlo razlicite (vidi slike x6—37). Osobito znaöajna je za karbonsku formaciju vrst Productus. U karbonskoj formaciji (Velebita) nalazimo i preostatke od savrSenijih bilina, ali ti su preostaci slabo sacuvani, a potjecu od biljevnih éestì, sto su ih tekucice doplavile u karbonsko more. Na nekim se mjestima to bilje u toliko nakupilo, da je stvorilo tanke naslage ugljevite tvari. U juznoj Dalmaciji ima takoder kamenougljene forma-cije u nekim nalaziStima omanjeg opsega, tako u podrucju Budve kod Mainibraica i Dabrovica, kao i blizu obale kod Bo-