99 naime prodire jedna bora, koja je uz jugozapadnu obalu Novi-gradskog mora otvorena do krednih naslaga, preko Karina u promina-naslage. Ta bora sastoji u jugoistofinom dijelu samo od srednje eocenskih lapora, a njenu suvislost sa uzdignuéem srednjeeocenskih lapora kod Dobropoljica i Leiaiéa dokazuju zdenci, koji se nalaze u kraju izmedu ova dva mjesta. Ovi naime zdenci zahvaljuju Cesto svoj opstanak, kao i drugdje, nepropusnim laporima srednjeg eocena. Kraj jugozapadno od erte Novigrad-Karin-Dobropoljci (Kukalj) sastoji veéim dijelom od ploiastih lapora, koji su slabo nagnuti prama sjeveroistoku, ali ne pripadaju jedno-vitom krilu bore, nego obuhvataju vjerojatno dva (na zapadu tri) leZeéa i dijelomice premaknuta sedia i 3—4 takoder pore-meéena korita. Osobito zanimiva je povorka klisura na zapadnom kraju ovog predjela izmedu Korlatai Smilòiéa. Tu proviruje na granici promina-naslaga prama jaCe uzdignutim srednjeeocenskim laporima niz od 40—50, obiCno posve malenih klisura od zna-Cajnog alveolinskog vapnenca. Postale su te klisure tako, da je skupina od promina-naslaga i srednjeeocenskih lapora bila premaknuta preko jedne bore alveolinskog vapnenca. Dok u Kukalju preteino dolaze plorasti lapori, sastoji naprotiv sjeveroistoéni kraj, Bukovica, veéim dijelom od debelo-uslojenih konglomerata. U predjelu izmedu Kukalja i Bukovice, koji se prostire od Novigrada preko Karina prama Kistanju, nalazimo jednako razvijene lapore kao i konglomerate. Bukovica, koja se prostire na jugu i jugoistoku Obrovca, sastoji u glavnom od sirokog, na oba kraja sinklinalno gradenog, a u sredini prama jugozapadu nagnutog korita. Ovo korito sastoji gotovo lih od promina-konglomerata, a njegova os teCe otprilike kroz Krusevska polja i ulekninu uz jugozapadno podnozje Velikog Prosjeka. Osim toga ne sastoji kraj izmedu Kukalja i Bukovice od jedinstvenog slijeda naslaga, nego ga saCinjava dvostruko korito, kojemu je sredisnje sedlo (medu-sedlo) jako nagnuto prama jugozapadu. To medu-sedlo prikazuje zona lapora sa okame-ninama izmedu Karina i Zedne grede. *