118
to je naprotiv starost nekog dalnjeg prSinastog plocastog pjeäce-nika sa pougljenjenim biljem jos manje sigurna : mozda pripada raibl-naslagama.
    Ostali Clanovi triasa manjkaju na juznom podnozju Svilaje, jer iznad dosada opisanog kamenja slijede sivi vapnenci liasa i jure. Temelj cjelokupnih jurskih naslaga Cine ovde krSnici, i to kränici od crnih, bijelih ili sivih vapnenaca sa si vim ili crve-nim zamazom. Na ovima leze crveni pjeskoviti dolomiti, tamni pjegavi vapnenci, zatim dolomiti i sivi vapnenci sa malo okamenina, a na ovima slijede lithiotis-naslage sa vrlo mnogo okamenina.
    Slijedece mlade naslage su krupno vrstani vapnenci jure, u kojima se u gornjim slojevima nalazi Cladocoropsis mirabilis, koji koralj je znaCajan za ove naslage, a napokon dolaze kreme-naste naslage Lemeäa (titon).
VII.	Dinara planina.
    Dinara planina Cini jednim dijelom u srednjoj Dalmaciji granicu prama Bosni, i to tako, da su njeni najvièi vrhunci vec na bosanskom tlu.
    Od glavne trupine sa 1913 m. visokim Troglavom odluCena je prama sjeveru Dinara, a prama jugu Kamesnica. Dinara (vi-soka 1831 m.), po kojoj je ova planina prozvana, spojena je sa Troglavom samo Lelaslovim klancem (1102 m.). Ovo pograniCno gorje nije joS toCno geologijski istrazeno, no zadnjih godina uCinio je tamo A. Grund nekoja opazanja, od kojih cemo ovdje nekoja navesti.
    Sljeme Dinare sastoji od krednih vapnenaca i proteze se smjerom SSZ—JJI, no kamene naslage, koje ga izgraduju brazde priblizno od sjevera k jugu uz slab naklon prama istoku. U smislu tektonskom Cini se, da ove naslage Dinare pripadaju sjeveroistoCnom krilu antiklinale, kojoj je jezgra od dolomita gornjeg triasa otvorena Krkic dolinom izmedju ZetiSCa i Topolja.
    Podlogu krednih naslaga Dinare (u kojima su Fr. Hauer i G. Stäche naäli sitne rudiste i Chamide) Cine prugasti kremena-sti skriljavci lerne§-naslaga, koji opkoljuju doduse viSestruko poremeceni prolom triasa i jure, a opazeni su kod Biskupije (Mitrovica) i Kijeva.