67
    Strombus Tournoueri Bay.
    Terebellum fusiforme Lam.
      „ sopitum Sol.
       „ pliciferum Bayan.
     Rostellaria erucis Bayan.
    Cypraea corbuloides Bell.
       ,, Proserpinae Bayan.
       ,, elegans Defr.
    Voluta Bezanconii Bayan.
    U splitskoj okolici i u juznoj Dalmaciji su naslage iznad glavnog numulitnog vapnenca sliòno razvijene kao u Istri, a donekle razliéito od ovih, Sto smo ih sada opisali. One su naime siromaSnije na okaminama i viSe pjeskovito i vapnovito kao takozv. fliS razvite, o éemu ée joS poblize govora biti kod opi-sivanja dotiCnih krajeva.
    U sjevernoj i srednjoj Dalmaciji slijede na pjeSCenirima od Otrovice, raznoliki plorasti lapori i gromaCe, podredeno i gline, te pjeSéenici, a to je kamenje u posve drugim prilikama bilo stalozeno. Ove naslage su ponajprije prouòene na Promini kod DmiSa, pa su za to i dobile ime ,,pro min a naslage”. Eocensko more povuklo se koncem srednjeg eocena iz srednje i sjeveme Dal mari j e prema sjeveru do pod-nozja Velebita i Diñare, u juznoj Dalmaciji paée veé za poCetka srednjeg eocena. Ove visoke gore bile su valjda vec za vrijeme cijelog eocena kopnom, kako se to razabire po tomu, Sto tamo gomje eocenski konglomerati izravno leze na krednim nasiagama.
    Plitki, slaboslani ili posve slatkovodni dijelovi mora po-krivah su u ono doba sjevernu i srednju Dalmaciju ; prostrane rijeke donaSale su u ta jezera veliku mnozinu valuca, koje sada vidimo uCvrSéeno u gromaéama, te izmjenice slozeno sa lapo-rima, Sto ih je stvorio jezerski mulj. Obale ovih jezera, pa i ona sama bila su zarasla gustom vegetaci]om, a ta je pódala gradivo za tvorbu naslaga smedeg ugljena, Sto ga danas kopaju kod Si-veriéa i VeluSica. Osamljenih i sada joS jasnih ostataka ove flore nalazimo u laporima ove slojne skupine na mnogim na-laziStima, a proucili i opisali su ih naroèito C. v. Ettinghausen i Visiani, koji su dosele ustanovili ove vrsti :