i66
blizu mora obrasla gustim sumama od cetinjaca. MnoStvo riba, slicnih onimaugornjoj juri, zivjelo je i u starijem krednom mora, a uz ove nadeni su i preostaci velikih gusterà.
    Na koncu kredne formacije nazadovalo je more opet, pa je cijelo podrucje danaSnjeg primorja postalo kopnom. Osobito u sjevernom dijelu (Istra) zaostale su nekoje morske lagune, no i ove su doskora bile isladene. Isto tako sakupljale su se u srednjoj Dalmaciji oborine (osobito oko Sibenika) u slatkovodna jezera, u kojima je zivjela mnozina vapnenih alga i puzeva, a od taloga ovih jezera postale su kozina-naslage.
    Za vrijeme srednjega eocena prodrlo je more ponovno u te krajeve, pa je pretvorilo slatkovodna jezera ponajprije u brakicna (slaboslana) a napokon je prekrilo i one dijelove donje eocenskog kopna, kojima su vapnene naslage u gornjim sloje-vima vec bile znatno otopljene uplivom oborina. Netopivi os-tatak od crvene gline otplavila je voda u supljine i pukotine, a napokon su ga prekrile talozine eocenskog mora.
    U ovom mora zivjeli su gotovo posvuda razno veliki oblici razlicitih nisko ustrojenih zivotinja (foraminifere), kojih su ku-cice znatno sudjelovale kod izgradnje velikog dijela ovih krajeva.
    Ovo eocensko more nije se ali rasirilo po svem podrucju negdaSnjeg krednog mora, jer je vec od onoga vremena ostao Velebit, okolica Knin-Sinj kao i podraéje Budva-Spic suhim kopnom. Dizanja i spustanja (boranje) zemaljske kore, koja su za oligo-miocena bila najjaca, zapocela su u ovim krajevima veó koncem kredne formacije, a mjestimice vec i prije. Tim su se postepeno uzdig'i i drugi dijelovi zemlje nad eocensko more, docim je u opsegu danasnjih obalnih bora zaostalo more sve do najgornjeg srednjeg eocena, mjestimice pace do gornjeg eocena. U sjevernoj Dalmaciji udubilo se je more u srednjem eocenu dapace toliko, da je do sio do talozenja globigerinskih — dakle dubokomorskih — lapora, zatim je ali postalo sve plice i po-vuklo se sve vige prama sjeveru, pa je bilo nastanjeno od mnogo-brojnih puzeva, skoljkasa, morskih jezeva i koralja.
    Ipak su u sjevernoj i srednjoj Dailmacji zaostali i za gornjeg eocena prostrani plitki, cesto mocvami dijelovi mora, obrasten1 gustom florom, u koje su uticale slatke vode i napunjavale ih valucem i muljem. Nakon talozenja ovog valuca i mulja, koje