6
imaju u sebi uvijek po neSto ugljicne kiseline, pa cijedeci se niz povrèinu vapnenca, koji je u glavnom vapnikov karbonat (Ca CO3), mogu da ga tope i tako izbrazde i izruju. Ujedno podavaju kraèkom kraju posebni znacajni oblik ili relijef (r e-1 i j e f k r s a) i izoblicuju ili zastiru na povrSini vapnenca njegov pravi nutarnji sastav. Zadjemo li u kamenolom ili 11 kakovu guduru, ili stanemo li pred strmu obalu ili takov gorski obronak, spazit cemo, da je vapnenac vecinom uslojen, t. j. da sastoji od 1/4 do i m debelih naslaganih s 1 o j e v a. Pojedini se slojevi lijepo razabiru i vecinom su jasno jedni od drugih odije-ljeni. Raznoliònost pojedinih slojeva ima svoj uzrok u tome, Sto i grada od koje su ti slojevi sacinjeni, nije bila uvijek jednaka, kad se je talozila. Ako se pak grada nije za dulje vremena mienjala, onda nastali vapnenac nije uslojen, nego je grò-madast.
    Ako su slojevi samo nekoliko ctm. debeli, onda je to p 1 o-Casti vapnenac. Sasvim tanki slojevi daju vapnencu Skri-ljevasti izgled, a takov se vapnenac zove vapneni Skri-ljevac. — Vapneni maiak je Supljikavi, spuzvasti vapnenac. On je izgraden od puzevih kucica, mahovina i drugog bilja, koje je prevuéeno vapnenom okorinom, a nastao je u vrelima ili joS ceàce u slapovima.
    Vapnenac, koji je kako znamo u glavnom saéinjen od-vapnikova karbonata, ima dosta Cesto u vecoj mjeri i glinenih primjesa. Ovakovi se vapnenci zovu laporasti vapnenci i 1 a p o r i.
    Ne Sto poveóa mnozina primjesane kremicne kiseline (SiO2) daje kremiCne vapnence, koji su• mnogo tvrdi od obicnih vapnenaca. Ako u ovakovom vapnencu voda rastopi i otplavi vapnikov karbonat, ostaje neka Suplikava tvar, slicna vapnenom maCku, tek se od ovoga razlikuje time, Sto polita kojom kiselinom ne siimi. U nekim vapnencima nalazimo po-ce§6e uklopljenih lezaja, leca i kvrga dresve (amorfne kremicne kiseline). U ovakovim tanko izbrusenim dresvama nalazimo pod sitnozorom radiolarija, kremicnih iglica od spuzava, te ostatke drugih zivotinja, koje u sebi imaju tvrdih tvorevina od krem. kiseline. To nam dokazuje, da kremik vapnenaca bar djelomicno potjeCe od zivih bica.