161
Poäto se ali mnozina vode poniranjem u pukotine razdijeli, umanjuje se niena povràinska ploha vanredno, tako da se na pr. povrsina vode temeljnice digne kod oborine od 96 mm. mjesto za 96 mm. pace za 40 m. Na temelju ovoga i drugih primjera ustanovio je Grund, da je iznos raspucanosti vapnenca otpri-like 0.002—0.006 cm.3 na 1 cm.3 vapnenca. Ovo je od velike prakticne vaznosti, jer na temelju toga mozemo brojevima ustanoviti vjerojatnost, da éemo buSenjem naiéi na vodom ispunjene pukotine : mogucnost je kod iznosa od 0.002—0.006, a nevjerojatnost kod 0.998—0.994. Da dobijemo dovoljnu ko-liCinu vode, morali bismo nabuâiti §to vièe pukotina i to vrlo duboko, jer moramo ponajpriie probuSiti ¿estoputa vrlo de-beli sloj povráinskog krSa, u kojemu nema vode.
    Dosada reCeno vrijedi lih za prave kraèke (vapnene) kra-jeve Dalmacije, doíim je podzemno kolanje i oticanje voda u laporastim i Skriljevastim krajevima neâto drugaéije. Prije navedeno postepeno oticanje podzemnih kraèkih voda prama moru vrijedi samo za onakove obalne krajeve, koji sastoje lih od vapnenca. U vecem dijelu Dalmacije je ali podzemno kolanje vode mnogo zamrSenije. Kako se iz geologijske prijegledne karte razabire, izmijenjuju se kredni predjeli sa otegnutim zonama eocenskog kamenja, a ovo je vecim dijelom zbog veceg ili manjeg sadrzaja na glini (laporu) mnogo manje topivo u vodi pa vecim dijelom nepropustljivo. Ovo eocensko kamenje uslo-jeno je medu kredne vapnence u obliku dugackih viëe ili manje strmih i razno dubokih sinklinala. U vapnencu kolaiuce vode morale bi dakle ove lapore — u sluéaju neporemecenog polo-zaja — odozdo ili na vécu daüinu opteci. Vecinom su ali ka-mene bore mnogim poprijecnim lomovima prosjecene, tako dâ kraäke vode bar dijelomice mogu na rubu laporastog kraja iz-virati u obliku jafih ili slabijih vrela. Nakon kraceg ili duljeg nadzemnog tijeka, dospiju ove vode opet do vapnenca, koji ih opet guta i podzemno odvada.
    Vec smo prije spomenuli, da jake oborine uvjetuju jako dizanje povrsine vode temeljnice. U godiânje doba sa obilnijim oborinama biti ce dakle povrsina vode tenieljnice mnogo visa no u doba sa malo oborina tako, da mozemo govoriti o visokom i niskom vodostaju kraèke vode temeljnice-
    Dr. R. 8chubert: Geologija Dalmacije.