77
7.	Kvarterna formacija
    Za vrijeme mladeg odsjeka tercijarne formacije zauzimala su znatan dio Dalmacije slatkovodna jezera. No koncem tercijarne formacije promjenile su se te prilike u tomu, Sto je tih jezera dijelomice nestalo. Abnormalni klimatski odnoSaji, koji su za vrijeme starog kvartera vladali u sjevernim krajevima (Alpe, Njemaéka i t. d.) — takozv. ledeno doba — ostavili su tragove i u Dalmaciji, te su u to doba bili oledeni najviSi vrhunci Velebita, Diñare i Troglava kao i susjednih bosanskih (Ilica) i hercegovaíkih (Crvstvenica) planina. PoSto su napokon kli-matske prilike postale blazije, okopnili su svi ledeni i snijezni pokrovi, potoci i rijeke su silno nabujale i sobom nosile ogromnu mnozinu krSja i valuca, a to se je stalozilo u dolinama, koje su jos postale u terciiarnoj formaciji. Ovakovo staro kvarternarno valuce je dañas posve slijepljeno u gromaCe, a ovih nalazimo na jugozapadnim obroncima Velebita (osobito u Velikoj i Maloj Paklenici), u gornjem toku Zrmanje (do Padena), u ButiSnica dolini (kod Strmice, Golubica, Knina), te u gornjem toku Cetine i uz Neretvu. Nakon Sto je pritjecanje voda tima tekucicama sve slabije bivalo, mogie su ove tek manje Sljunka sobom nositi, dok napokon nisu bile prisiljene svoje korito sve dublje urezati u vlastite naplovine. Pa tako vidimo dañas od ovih pleisto-cenih, staro kvarternih SljunCanih, nasipa samo joS neznatnih preostataka, i to dijelom u obliku terasa uz obronke dolina (kao u Paklenicama u Velebitu) ili u osamljenim uslijed djelo-vanja tekucica odijeljenim krpama (na pr. u doüni ButiSnice i na Kninskom polju).
    U podruóju obala i otoka osobito u sjevernoj Dalmaciji naslagale su se mjestimice za vrijeme pleistocena velike mno-zine pijeska i ilo vina, koje odgovaraju srednjeeuropskom pra-poru (Loss), pa koje su veéim dijelom kao i prapor postale djelovanjem vjetrova. Naslage mulja i pijeska onih predjela sjeverne Adrije, koje su dañas pod morem, bile su za vrijeme diluvija na suhom kopnu, a vjetrovi su ih onda sobom ponij eli prema istoku i jugoistoku i naslagali u udubinama, uvalama ili na obroncima danaSnjeg sjeverodalmatinskog kopna. Kada je poslije diluvijalnog doba more opet s juga napredovalo, bile su mekane pjeScine od morskih valova uz obalu otprane, pa su