93
    Dok je bilo moguée oStro oznaCiti granicu izmedu bora krednih i eocensk'h naslaga naprama podruCju promina-naslaga u sjevernoj Dalmaciji, to vidimo u srednjoj Dalmaciji (kao i u najsjevernijoj u okolisu Novigradskog mora) i u podruéju promina naslaga uzdignute nekoje kredne bore, o kojima ée jos kasnije govora biti. Ovdje éemo u kratko opisati samo one, koje kao jugoistoCni nastavak, onih, s onu stran Krke opisanih bora, mozemo pratiti kroz srednju Dalmaciju, kao i one, sto se prama jugu k obali prikljuéuju, a kojih sjeverozapadni nastavak dijelom lezi pod morem (Canale di Mezzo), a dijelom ga vidimo na sjeverodalmatinskim otocima.
    Prva u prediduéem poglavju opisana zona sedia brazdi jugozapadno od Skradina preko Krke i izgraduje medu ostalim brijegove Monte Tartaro, Krtolin, Velika Glava, Visoka i Moseé mali. Ona je obicno prama jugozapadu nagnuta sa strmim jugozapadnim, a polozitijim sjeveroistoCnim krilom, i barem na kraóe razmake (na pr. Rakic humac) antiklinalno gradena. Sinklinalnom zonom, koja se kod Danilo Kraljice jako rasiruje, odijeljena je draga sedlasta zona ; ova je izmedu Prokljanskog jezera i Kamenara iznad Sibenika otvorena do dolomita, a prikljuéuje joj se s jugozapada jedna manja bora. U sjevero-istoònom krilu uzdignute su dvije sekundarne bore i to sjevero-zapadno od Kukalja i sjeveroistoéno od Popelja. U okolisu Vrpolja nestaje juznog krila glavne bore, dok se njena veca nuzbora jace uzdize i stvara kod Popelja polozitu, kod Dabar drage jaie uzdignutu antiklinalu, a napokon je u okolisu Ze-lene lokve prvrnuta prama jugozapadu.
    Najbliza jugozapadna bora sijece tjesnac sv. Ante (Canale di S. Antonio), pa je ponajprije izmedu zaljeva sv. Petra i Ve-like Soline antiklinalno gradena ; dalje prama jugoistoku biva ali sjeveroistocno krilo sve polozitije, paCe je mjestimice vodo-ravno polozeno ; juzno od tijesna kastela Andrije stvara ovo krilo krov premaknuca rudistnog vapnenca preko gramenastog lapora.
    Siroka dolomitna zona izmedu Zlosela i Tribunja-Vodice nastavlja se prama jugoistoku na sjeveroistofini dio otoka Zlarin, pa se na Krbela otocima splostuje, a bora, koja sada ovdje sastojisamo jos od rudistnog vapnenca, zavrsuje u zaljevu Mirin.