145
       oraha do veliéine glave), koje se ] je kasnije slijepilo u gro-maée. Izmedu ovih gromaca zaostale su pojedine morske lagune, u kojima je Voda bivalaj sve slada, j pa u kojima je bogata obalna vegetacijá pódala gradivo za postanak danaSnjih ugljevnih naslaga. Mjestimice je Cini se more na kratko vrijeme ponovrto prodrlo na kopno. U ovom naéinu postanka kao i u obliiju kopna onoga doba moramo traditi uzrok, zaáto nije mogio doci do postanka jedne ili viáe ugljevnih naslaga velikog rasprostranjenja, kako se je to prije tvrdilo. Bogata naime moévarna vegetacija (i naplovljeno bilje) mogia se je razvijati samo na prostorno malenim i udubljenim dije-lovima kopna, u koliko to dañas znademo, osobito u jugoistoónoj polovici podrucja promina-naslaga, dok nasuprot u sjevero-zapadnom dijelu ovog podrucja naia zimo samo naslage manje debljine ili lecastaoblika. Petrografijska jednakost, koja je prije ¿esto bila uzrokom velikim nadama glede ugljena u Dalmaciji, postoji samo u tomu, da u srednjoj i sjevemoj Dalmaciji dolaze
V	na velike daljine isto takove gromaöe i modruáasto-zuckasti lapori, kao i uz naslage ugljena kod Promine. No vazna je okolnost, na koju se nije nikada obaziralo, da barem u srednjem dijelu i u sjeverozapadnom podrucju promina-naslaga dolaze u blizoj i dalnjoj okolici bunara i lokava sa ugljevnim vrstama (na pr. KolaSac, Nunic, Modrino selo, Bjeline, Krusevo, Medvedje, Karin, Maslenica, Posedarija, Slivnica, Novigrad i t. d.) ostaci od palma i drugog bilja samo u laporima uz povrsinu tía, pa da su na velikom prostoru izmedu ovakovih nalazista lapori bez okamenina ili su puni ostataka od morskih zivotinja (numu-liti, puzevi i Skoljke).
           U jugoistoönom podruöju ustanovljeno je naprotiv neko-liko valjanih naslaga, koje se dijelomice rudarski iscrpljuju. Mi cemo ovdje navesti u kratko nekoje podatke, o ovim nala-ziStima, koje je opisao u djelu ,,Mineralkohlen Österreichs” str. 186—198 (Bec, 1903) K. Stegl, bivSi upravitelj ugljenika Ti Sivericu.
             U S i v e r i 6 u leze u podini glavne vrste ugljena raspucane vapnene gromaée sa uloSci vapnenastih i laporastih slojeva. Slojevi u krovu sastoje od razno bojadisanih vapnenastih i gli-nenastih lapornih Skriljavaca, koji su izmjenice vrstani sa
               Dr. R. Schubert: Geologija Dalmacije.
                          t