97
polja, ako i 11 posve raznolikim odnosajima. Ove naslage su ili laporaste ili gromaéaste, no unutar ovih granica vrlo razno-liéne. Lapori su ili krupno ili nejasno uslojeni, a u tom sluéaju obiéno mekani, éesce ali tvrdi i tankoploéasti, paée nerijetko skriljasti. U sjeveroistoénom kraju prelaze, uslijed veéeg sa-drzaja na vapnu, i u laporaste vapnence. U njima nisu rijetke okamenine i to kako od morskih zivotinja, tako i od onakovih, koje su zivjele u slabo slanim, brakiénim ili paée posve slatkim vodama. Bilinske okamenine nisu mjestimice takoder rijetke, a po ovima moze se zakljuéivati, da je za vrijeme gornjeg eo-cena i oligocena ovdje vladao tropski klima.
    Isto tako raznolika je i druga vrst kamenja — gromaée — promina-naslaga. Veliéina valutica je naime vrlo razliéita, od veliéine oraha do sake ili glave ili jos veéa, a napokon pjesée-nici i pjeskoviti lapori éine prelaz laporastom kamenju. Kad-sto je zamaz, koji veze pojedino valuée neznatan, drugi puta opet tako obilan, da u laporastoj ili vapnenastoj podlozi leze samo pojedine osamljene valutice. Valutice kao i zamaz (podloga) susastavomibojom raznoliéne, tako da motrimo uz jednoliéno sive, éesto vrlo áarene, crveno, bijelo, cmo ili sivo i sarane gromaée. Osimtoga je pojedino krsje posve razliéito na-bruseno, jedamput dobro ili samo na bridovima zaobljeno, ili su bridovi jedva odbruseni, tako da zato uz gromaée dolaze i krsnici.
    Rasprostranjenje obih kamenih vrsti je vrlo nepravilno : na velike daljine motrimo prete¿no ili samo lapore (na pr. u okolisu Kukalj izmedu Benkovca i Karina i sjeverozapadno od Kistanja), drugi predjeli naprotiv, kao Bukovica juzno Zr-manje i Lasekovica juzno od Kistanja, izgradeni su veéim dijelom ili posve od gromaéa. U veéem dijelu rasprostranjenja ovih naslaga izmjenjuju se ali laporaste na'slage sa groma-cama i krsnicima, kadsto paée u priliéno mnogokratnom slijedu.
    Sto se tiée geologijske izgradnje ovog podruéja, mislilo se prije, da rasprostranje ovih naslaga veéim dijelom pripada jednostavnoj sinklinali (koritu), a samo u jugoistoénom dijelu, da je rasélanjeno u vise nuz korita. No novija geologijska istra-zivanja pokazala su, da tomu nije tako.
    Ovo je naime podruéje takoder prigodom glavnog boranja Dalmacije bilo uzborano, tako da motrimo u jugoistoénom Dr. E. 8chubert: Geolcgija Dalmacije.	7