72 krokodila i od jedne izumrle skupine zivotinja, koja je nazvana Prominatherium dalmatinum, te je nalicila ogromnom vepru bez kljova i sa spljogtenom lubanjom. Slatkovodne naslage mladog tercijara. Sve naslage Sto smo ih dosada opisali bili to vapnenci ili lapori, gromaòe ili pjevienici — imadu slijedece zajednicko obiljezje : one se nalaze samo u vrlo rijetkim slucajevima tamo-gdje su i u kojem su polozaju nekada bile stalozene. Uslijed tlaka naime, koji je sa sjeveroistoka djelovao na ove naslage, bile su one stisnute i stlacene u one na daleko otegnute slojne bore, Sto ih na drugom mjestu opisujemo. Pri tomu propadale su (ponirale) neke kamene ploée u dubljinu, nastale su dakle udubine — kotline, u kojima se je mogia sabrati voda temelj-nica ili oborine i tako stvoriti jezera. PoSto su dakle ta jezera bila ispunjena slatkom vodom, to su i lapori te pjesCenici, koji su postali od mulja i pijeska u njima stalozenog, posve razli-òiti od ostalog dalmatinskog kamenja, koje je pretezno postalo talozenjem u moru. Nakon postanka ovih jezera za vrijeme mladeg tercijara nije vige bilo znatnijeg boranja slojeva u ovim krajevima. Radi toga je ovo mladotercijarno kamenje vecim dijelom normalnog — vodoravnog — polozaja ili je uslijed odrona ili oklizanja duz starih lomnih erta vige ili manje nagnuto. Najdonji slojevi ovih naslaga su krgnici, nastali od naplovljenog i slijepljenog krgja, ili crvene gline, koje su postale od naplovljenih preosta-taka rastrogenja kraSkih vapnenaca. Na ovima leze modru-Saste ili zuckaste gline i lapori, koji su postali od jezerskog taloga. Lapori su dijelom mekani i gnjecavi, dijelom pako tvrdi, debelo slojeni, piocasti ili pace gkriljasti. U nekim laporima i glinama nalazi se vrlo mnogo puzeva i Skoljkaga kao i plodova i drugih dijelova vodenog bilja, te ligea kopnenog bilja, koje je raslo uz obalu ovih jezera. Kadsto su ovi biljevni preostaci tako nagomilani, da su stvorili naslage ugljena, no Cesto ima u tim laporima vrlo malo ugljevne tvari, pa onda nastaju takozv. gorivi gkriljevci (Brandschiefer), koji zbog slabe gorivosti i mnogog pepela nisu od prakticne vrijed-