4
    PoSto istrazivanja juzne Dalmacije izmedju Splita i Boke dosada joS nisu tiskom 1 za Sla, mogao se je prikazati geologijski sastav toga dijela Dalmacije lih na temelju nauénih izleta u Makarsku — Vrgorac — Gradac — Dubrovnik — KaStelnovi, Sto ih je pisac potporom Vis. dalmat. zemaljskog odbora u pro-ljecu god. 1908. ucinio.
    Obzirom na slike nastojao je pisac, da Stiocu prikaze po-naj£eSce okamenine kao i njihovo nutarnje ustrojstvo i da geologijskim profilima rastumaci izgradnju Dalmacije.
    U koliko bijase omoguceno u tu svrhu uporabiti vec go-tove kliSeje iz posjeda c. kr. drz. geolog. zavoda u Beòu, to je to uèinjeno dozvolom ravnatelja, presvj. gosp. dvorskog savjetnika dr. E. Tietze-a, na cemu se pisac i ovdje najtoplije zahvaljuje.
    Buduci, da je „Matica Dalmatinska” opazila, kako se do danas dosta razvilo geologijsko istrazivanje Dalmacije sa strane domacih i stranih strukovnjaka, a osobito sa strane c. kr. geo-logijskog zavoda u Becu, to je zamolila odjelnog geoioga istoga zavoda Dr. Rikarda Schuberta, koji se vec duze vremena bavi geologijskim istrazivanjem Dalmacije, da napiSe znanstveno djelo „Geologija Dalmacije”. Strukovnjak se rado odazva i napisa djelo na njemaCkom jeziku, te ga u rukopisu prodade „Matici Dalmatinskoj”. Prijevod rukopisa na hrvatski jezik bi po-vjeren nasem strukovnjaku prof. Ferdi Kochu u Zagrebu, koji iz ljubavi prema predmetu nije zalio truda oko prijevoda i korekture u Stampi. Na prijegomom i rodoljubnom trudu duzna je ,,Matica Dalmatinska”, da mu se najsrdacnije zahvali.
    U Zadru, 16. hpnja 1909.
„Matica Dalmatinska“.