17
nagnuta, a slojevi padaju protivnim smjerovima, onda je to k o s a ili n a g n u t a bora, a ako slojevi padaju na istu stranu,
Uosa ili nagnuta bora u juznoj Dalmaciji (korito i sedlo) s obiju strana lomovima prosjecena (po G. v. Bukowski-u). C = morske naslage gor-njega karbona. — Ms, Mk =r ljusturni vapnenac, D = diploporni vapncnac, I. = vengenske i kassianske naslage, GH i RH = halstelski vapnenci, HD — glavni dolomit, F — gornjo eocenski fìis.
onda je sedlo prevrnuto. Ako sva tri krila neke bore padaju posve istim smjerom zove se takova bora lezeéom. Kod osobito jakog boranja .slojeva moze se dogoditi, da bude medukrilo posve stlaéeno, tako da onda starije naslage vidimo lezati na mnogo mladima na pr. u Dalmaciji lezi Cesto kredni rudistni vapnenac na laporima 'srednjeg eocena ; to ée reci, da su rudistni vapnenci premaknuti preko eocen-skih. Ako uslijed djelovanja vode (erozije) suvislost premaknutog
Premaknuce krednog vapnenca preko eocena (po F. v. Kerner-u) rk - kredni vapnenac, p =; liburnijski odio, a = alveolinski vapnenac, n — numulitni vapnenac, km = srednje eocenski lapor.
pokrova bude prekinuta to nastaju o k n a, u kojima donji premaknuti slojevi dodu na vidjelo. Daljnom erozijom moze neki dio premaknuta pokrova ostati osamljen poput omanjeg
 Dr. R. 8chubert : Geologija Dalmacije.	2