124 Obzirom na razvoj krednih naslaga mozemo spomenuti, da iznad dolomita na mnogim mjestima dolaze rebraste oStrige (Chondrodonta Munsoni), a kadèto i puzevi (Nerinea) i radioliti. Ovo podrucje sastoji obzirom na geologijsku izgradnju od dva dijela : od jednog sjevernog, gdje su naslage postavljene u strme i jako stisnute bore (Mosec planina) i jedan juzni — Za-gorje u uzem smislu —, u kojemu nalazimo nekoliko veéih, slabije uzdignutih bora, koje mjestimice prelaze u premaknu Ca, tako da je dijelomice nastala ljuskava struktura. Mosor planina je dio srednje dalmatinskog gorja, koje se proteze usporedno obali izmedu Splita i OmiSa. Ovu planinu izgraduju po Kerneru ove naslage : 1. srednje kredni dolomit (osobito u visokoj dolini Zagrada i ispod siroke terase kod Kovaéevica) ; 2. rudistni vapnenac gornje krede (glavno kamenje Mosora, koje izgraduje svu kopnenu stranu, glavno bilo i gornje dije-love obale, u dugim povorima i na podnozju prama moru) ; 3. krSnici i gromace (u kojima dolaze pojedini numuliti, dakle su eocenski) ; 4. smedi foraminifemi vapnenac srednjeg eocena (sa mi-liolidima, alveolinama, numulitima i orbitoidima). Ovaj vapnenac lezi dijelom na krSnicima, dijelom tini se, da zadire u krSnike ili ih zamjenjuje ; 5. plorasti laporasti vapnenac (sa kremenom, dijelovima lisca i puzevima u gornjim slojevima) ; 6. pjeskovito laporasti fliè. Dok kamenje navedeno pod 3, 4 i 5 opkoljuje prolome krednih vapnenaca. to ispunjava flis (koji je u donjem dijelu jugozapadne strane Mosora rasiren) sav prostor izmedu starijih naslaga. U pogledu geologijske izgradnje je znacajno, da je doduse i ovo podrufje borano, kao i krajevi sjeverne i srednje Dal-macije, ali se od ovih u tomu razlikuju, Sto su te bore ovdje vrlo lijepo gradene : u osi bore su slojevi sasvim polozito na-slagani, a onda se na obe strane postepeno spuStaju ; poprijeini prosjek sinklinala cesto nalikuje na slovo U. Samo iznimno nalazimo ovdje raskidanja i slomljenja 11 osi sedia ili dijelo-miéna pomaknuca obiju krila bore.