95
    Do juznog ruba ovog podruéja i otoka Ciova (Búa) prestiré se jos ció niz dalnjih krednih bora. Tako na pr. jaka P1 o-kata-bora (koja sastoji kao i prije opisana od dviju anti-klinala) izmedu Primostena, Rogoínice i brda Vlaska kod Trogira, i manja Rebaé-, Batno- i Rudina-bora (na otoku Ciovu, u sredko je nastupa kremenasti kredni vapnenac.)
    U protimbi prama sjevernoj Dalmaciji nalazimo u obalnom boranom podruCju srednje Dalmacije u vecoj mjeri razvijene na-slage kredne formacije od eocenskih naslaga, posto je u sinkli-nalnim zonama, koje luce kredna sedla, samo jos neznatan dio eocenskih naslaga saóuvan. K onim antiklinalama, gdje to joá nalazimo, pripada korito od Sibenika. SjeveroistoCno krilo je strmo, dijelom okomito postavljeno, u u jugoistoénom dijelu vrlo reducirano.
SI. 95. Geologijski nacrt jugoistocne obale Sibenicke luke (F. v. Kerner) rk = rudistni vapnenac, p = liburnijske naslage, a = alveolin-ski vapnenac, n = numulitni vapnenac, km = eocenski lapori.
SI. 96. Geologijski prosjek kroz korito od Sibenika duz jugoistocne obale luke (F. v. Kerner) rk= rudistni vapnenac, p= liburnijske naslage, a= alveolinski vapnenac, n= numulitni vapnenac, km = eocenski lapori.