26
  <L>      Stari kvarter: Pijesci i ilovine sa kopnenim 
f*, _ d             (Diluvij) puievima; gromace, sedre, 
«J-J       Pleistocen krsnici.                          
  O c                                                   
  _ c rt '                                              
 ^ <u g                                                 
  rsj                                                   
  S ^ £                                                 
    o rt                                                
o     * C    Mladi kvarter: mlade jos se stvarajuce na- 
S3    »H                                                
      o                                                 
  o > C          CAluvij) piovine rijeka i potoka, vap- 
a     >          Holocen nene sedre, krsjebujica, obro- 
  o ^                                                   
  ^ o                   nacni krs, raocvarne tvorevine, 
    c      zivi pijesak i t. d.                         
    Sto se tiée naziva, kojima se pojedine geologijske formacije i naslage oznacuju, to oni potjecu dijelom od imena kraja ili mjesta, gdje su te formacije ili naslage osobito dobro razvi-jene ili po prvi put prouéene. Na pr. : zove se permska forma-cija po guberniji Perm \i Rusiji, jurska formacija po Jura-gorju, Lias, Dogger, Malm po mjestima u Engleskoj, verfenske, vengenske, buchensteinske, kassianske, raiblske naslage po nalaziStima Werfen, Wengen, Buchenstein, St. Cassian i Raibl u Alpama.
  Karbonska ili kamenougljena formacija nazivlje se tako po tomu, Sto u toj formaciji na j vi se kamenog uglja imade. Kredna formacija dobila je svoje ime po bijeloj pisaéoj kredi, Sto je u njoj ima, a koja je postala stvrd-nucem morskog mulja.
   Tercijarnom i kvarternom formacijom zo-vemo najmlade vremene odsjeke u prosi osti zemlje za razliku od primarne i sekundarne formacije, kako su nekada nazivali paleozojsko i mesozojsko doba.
   Nazivlji paleozojsko, mesozojsko i keno-z o j s k o stvoreni su od grckih rijeci palaios (star), mezos (srednje), kainos (nov) i zoein (zivjeti), pa se tim oznacuje starije, srednje i novije doba zivota na zemlji.
     E o c e n (eos = zora, kainos = nov), o 1 i g o c e n (oligos = maio), miocen (mios = bolje), pliocen (plios = viSe) pokazuju vec u svojem nazivlju, da je zivotinjstvo za doba tih formacija bivalo sve slicmje danas zivucemu, i to kroz ono pleistocena (ponajviSe) do holocena (posve nov), to ce reci do sadaSnjosti.