53
maciji. Imade ali mnogo vapnenaca i krSnika.oso-bito u starijim, donjim krednim nasiagama, u kojima nema nikakovih okamenina ili tek loSe saóuvanih i tegko odre-di vih Skoljkaga (obiíno neugledni oblici srodni sa vrsti Chama, koja dañas u J adranskom moru zi vi) i puzeva. Ova-kovom kamenju moze se starost samo po njego-vom stratigrafijskom po-lozaju odrediti, no gdje postoje velika poreme-cenja nemoze se to vige sigurnogcu ustanoviti.
     Uz vapnence i krg-nike sudjeluju jog i dolomiti kod izgradnje kred-nih naslaga i to kadSto u velikoj i vrlo raspro-
stranienoi mnozini.
SI. 51.	1
Poprijecni prerez od Caprinula Boissyi	Vec smo U petro-
(poK. Redlich-u) G = Stanica zivotinje, n, n’	grafiiskom dijelu na veli,
On= zubna jamica. N = smjestaj zubiju. B= °	. .. , strainji, B’ prednji zub, l=nutarnja jamica da dolomit sasto]l Ou ligamenta, ma = mjesto prednje, mp = straì- smieSe Ugliiónokiselog
nije zatvorne misice. Orna i Omp = grabi-	. ..
ce izvan prednje i strainje zatvorne miáice.	vapna l Ugljicnokisele
magne zi je, pa kako je
god lako razumljivo talozenje ugljicnokiselog vapna (vapnenca)
u moru, to teze jebilo razjasniti postanak dolomita. Prije se je
mislilo, da je dolomitizovanje vapnenca uslijedilo davno po-
slije njegova talozenja djelovanjem eruptivnog kamenja
ih voda, u kojima imade magnezije. Dañas prevladava migljenje
koje vi§e odgovara cinjenicama, da su magnezijeve soli (magne-
zijev klorid i magnezijev sulfat) izlucene iz morske vode u