140
Dalmaciji kamenje gornje eocenskog ili Sa. To kamenje je Cesto teSko razlikovati od donjih verfenskih naslaga, jer uz si ve i zelenosmede pjeSCenike i lapore, dolaze Cesto tamno-crveni skriljevci. Donje i srednje eocenske naslage manjkaju sasvim.
    Geologijska izgradnja ovog podruCja je vrlo zamrsena, kako se to iz slijedecih prosjeka razabrati moze. (SI. n6, 1x7, 118. vidi prilog.)
    Naslage brazde u glavnom od sjeverozapada prama jugo-istoku, ali su viSeputa valovito borane. Bore su uz malo iz-nimaka nagnute prama moru, t. j. lezece sa krilima, koja su nagnuta prama sjeveroistoku, i uz to lomovima raskomadana i raskidana ; Cesto puta su pojedini dijelovi ovih raskidanih bora premaknuti preko mladih naslaga, a Cesto proviruju dijelovi starijeg triadijskog kamenja uz pukotine iz mladih naslaga.
    Osiin uzduznih lomova (pukotina) nalazimo u ovom podruCju Cesto i poprijeCnih.
    Od mnogih premaknuca osobito je vazno ono gornje triadijskog glavnog dolomita preko eocenskog fliSa i krednog vapnenca, kojemu premaknucu odgovara najgornja stepenica gorske strinine prama moru (vidi si. 1x8). Ovo premaknuce mo-trimo i dalje od okolice Budve prama sjeverozapadu kao i jugo-istoku, a zanimivo je i zato, sto u okolici Gradzanice dolaze nekoji pokrovi glavnog dolomita na fliSu, kao svjedoci toga premaknuca.
    Po istrazivanjima G. Buko,vskoga proizlazi, da su se naj-jaCe tektonske promjene zbivale u vrlo miado doba poslije eocena, dapaCe velikim dijelom tek poslije donjeg pliocena. No dijelomice je ovo podruCje vec bilo borano prije kredne formacije.