102
naslaga. To su crveni skriljavci i vapnenci, koji su izmjeniòno vrstani sa zuókastim, smedim i sivim, te tinjCastim, debelo ili tanko uslojenim pjeséenicima i skriljavcima. U njima na lazimo ovdje kao i drugdje samo kamene jezgre od sitnih skolj-kasa (Myacites fassaensis, Avicula venetiana).
    U ovim nasiagama usjeóene su obe razvodnice izmedu izvirnog podruòja Velike i Male Paklenice (Martinovo mirilo) i izmedu Velike Paklenice (i to Brezimenjaèe) i Velike Rujine (Strazbenice). Verfenske naslage nalazimo lih u jugozapadnom krilu pakleniCke antiklinale, doéim u sjeveroistoènom krilu posvema manjkaju.
   Na sarenim donje verfenskim nasiagama smedi dolomiti te smedi i sivi vapnenci, u kojima je dosada nadeno lih drzala od krinoida i preostataka od puzeva, no koje ipak mozemo pribrojiti „1 j u s t u r n o m vapnenc u“. Sivi pio casti vapnenci gornjih verfenskih naslaga, koje su u okolisu Knina i Muca tako dobro razvijene, manjkaju u dalmatinskom Velebitu posvema. Sa ovim manjkom u slijedu talozina èini se, da je u savezu naslaga sitnozrnatog konglomerata (sastavljen od kremenog zrnja i valuca vapnenca), sto ga motrimo uz put od Velike Paklenice prama Crnom vrhu i Moòilu. Jednako kao verfenske naslage pojavljaju se i naslage ljusturnog vapnenca samo u jugozapadnom krilu Paklenica-antiklinale i to izmedu Strazbenice i Vlaskog grada.
    Na ovim nasiagama leze gromadni ili debelouslojeni, tvrdi, krhki, posve bijeli, smedi ili sivkasti vapnenci, koji su mjesti-mice crvenopjegasti ili prugasti uplivom raibl-naslaga, koje na njima leze. Starost ovih vapnenaca nije dosada zbog po-manjkanja okamenina toòno ustanovljena, pa oni pripadaju ili gornjem ljusturnom vapnencu ili vjerojatnije kasijanskim nasiagama.
    Ako i nisu ove naslage u velikoj debljini razvijene, to one ipak stvaraju uslijed svog gromadnog razvoja pedinasti greben Klimentà-Moòilo, koji strsi visoko iz zasumljenog ovog kraja, a pri tom su naslage slabo nagnute prama jugozapadu.
   Uz jugozapadni obronak Mozga (Mosak) nastupa ovaj klimenta-vapnenac (kako je za sada prozvan) u obliku groma-dastih naslaga, koje su vise puta zamjenjene dolomitom, tako