II.	Geotektonika ili nauka o polozaju kamenja i sastavu gora.
    U nauci o postanku kamenja bilo je reCeno, da su svi kraàki vapnenci, kao i veéi dio ostaiog kamenja Dalmacije, postali od taloga, Sto se je nekada tal ozio na dnu vi Se manje dubokih mora ili slatkovodnih jezera. Takav talog bio je naravno vodo-Javno naslozen.
   Prodjemo li Dalmacijom i promotrimo to kamenje, opaziti cemo, da vapnenci izgraduju brda i planine, koje visoko nad more strSe, i da naslage rijetko gdje vodoravno leèe, nego su manje ili viSe ustrmljene, savijene, paCe pre -lomljene i raskomadane.
   Neupucena ce to osupnuti, ali biti ce mu opet ra-zumljive promjene, ako okom svrne na povjest postanka naSe zemlje.
    Sve iskustvo, sto su ga ljudi stekli prouCavanjem naSe zemlje utvrduje teoriju Kant-Laplaceovu, prema kojoj je naSa zemlja nekoc bila uzarena piino vita kruglja, a nakon toga uzarena talina.
    Postepenim ohladivanjem stvorila se na povrSini te kruglje tvrda kora. Dalnjim ohladivanjem umanjila se jezgra zemlje, pa da joj se tvrda kora moze priljubiti, stvo-rile su se na njoj naborí poput nabora na jabuci ili starackom licu ; dakako da su ti naborí ili bore obzirom na veliCinu zemlje od zamjerne veli Ci ne.