88
constans, Bithynia tentaculata, Litornella) i uglj eviti skriljevi, te tragovi lignita, koji su postali u mladem tercijaru.
     Vrlo rasireni su u spomenutom podrucju diluvijalni pijesci sa prapornim puzevima, osobito sa :
     Helix (Xerophila) striata.
    „ (Vallonia) pulchella.
     ,, sp. veci oblici.
    Succinea (Lucena) oblonga.
    Pupa (Pupilla) muscorum.
     Buliminus aff. quadridens.
     Clausilia sp.
    Takovih nalazista ima imenito uz obalu sjeveroistocno od Xina (u dnu ninskog zaljeva), juzno Glavana na jugoza-padnoj obali od Privlake i t. d. Ove naslage prekrivaju znatne dijelove poluotoka Privlake i okolice Nina, izmedu Smilcica i Islam-latinskoga kod Gorice, Filip-Jakova, PakoScana i t. d.
    U Vranskom, Bokanjaékom i Nadinskom blatu kao i na mnogim drugim mjestima nalazimo posve mlade, joS se danas stvarajuce ilovine i zemljaste vapnene sedre, koje su cesto tamne boje od trulog bilja.
    Napadne su nadalje uz obalu izmedu Barcagna i Sukosana vrlo raSirene crvene gline, koje predocuju ovamo naplovljeni netopivi preostatak kraskih vapnenaca, a koje su od tako velike vaznosti za poljodjelstvo i vrtlj arsivo u ovomu kraju.
Otok Pag.
    Ovaj otok, kao i otok Puntadura (Vir) je neposredni na-stavak sjeverodalmatinskog kopna. On sastoji u glavnom od preostatka jedne vrlo protegnute zone tektonskih korita, koje su ispunjene srednje eocenskim laporima, rastroSinom istih i dulivijalnim pijeskom i krsjem. U zatonu paskomu (Vallone di Pago) je istocno krilo ove sinklinale prekinuto, a jezgra njena, koja sastoji od mekanih slojeva, je morem isprana.
    Ova duga sinklinala omedena je s obih strana antiklinal-nim gorskim kosama od rudistnog vapnenca.
    Juzni dio otoka izmedu Kosljuna (Val Cassione) i dalma-tinskog kopna sastoji u glavnom od dviju sinklinala, koje su takoder ispunjene srednje eocenskim laporima a dijelom kvar-