Sasvim na zapadnom kraju otoka izmedu zatona Duga i Paria nastupaju ispod rudistnog vapnenca plorasti lapori sa biljem, koje je potanko prouCio dr Kerner. Po njegovim istra-zivanjima su to preostaci jedne Sume od CetinjaCa, medu ko-jima se najéeSée nalazi jedna vrst, koja joS dañas u Kini raste (Cunninghamia). Osim Cunninghamia elegans Corda bilo je u onoj Sumi joS i drugih Cetinjaía, kao : Pachyphyllum (Pagio-phyllum) rigidum i P. araucarinum, kojima su najblizi dañas zivuci rodaci ra Si reni na malajskim otocima i u istoénoj Au-straliji ; nadalje Sphenolepidium Kurrianum. Uz to su tamo rasle paprati (Sphenopteris lesinensis) i viSe (dvosupne) biline, na pr. Daphnoidee. Bilinstvo ovih lapora sa Hvara imade dakle dañas svoje najblize rodake u suptropijskim krajevima i iz-razito je istoí no-a zi j sko-australskog znaéaja. Obzirom na sta-rost nalazimo ovdje oblike, koji inaée dolaze u srednjoj kredi ili iz donje krede zalaze u srednju krednu formaciju, ili opet takove vrsti, koje samo u nasiagama starijim od srednje krede dolaze. Ovi lapori sa biljem na Hvaru pripadaju dakle gornjem odsjeku donje krede. Od mladih naslaga nalazimo na otoku Hvaru : diluvi-jalne pijeske (osobito izmedu Starigrada i Vrboske, pa koji se u okolici od Starigrada do Bogomolje kopaju kao ka-meni pijesak); terra rossu sa kostima od biljozderskih zi-votinja (vecinom od jelena) na jugu Starigrada i Vrboske i istoCno Jelse ; nadalje k r S n i k e i gromaíe od rudistnog vapnenca uz juznu obalu otoka, gdje ih joS do 50 m. visine nad morem nalazimo (n. p. kodsv. Nedelje, Ivan Dolac-PitavskeBlaíe.) Pogledom na geologijsku izgradnju otoka Hvara, sastoji on kao i ostali srednji i juzni dalmatinski otoci od preostataka normalno polozenih i prema jugozapadu nagnutih i premak-nutih bora. XII. Otok Brac. Brac sastoji vecim dijelom (6/7 cijele povrsine) od naslaga kredne formacije i to pretezno od rudistnih vapnenaca, kojih cesto upotrebljuju kao mramor. Kaíu, da se mramor sa BraCa svojim viSe ili manje sitno zrnatim sastavom i zuckastom bojom odlikuje od mramora hvarskoga i korculanskoga, pa da *