143
U prostranim modvarama toga kopna talozila se velika mno-zina bilinskih tvari, a tim je bio uvjetovan postanak danaSnjih ugljevnih naslaga. Cijela juzna Europa (Asturija, KoruSka, Kranjska, dijelomice Hrvatska, Dalmacija, Bosna, Grdka) je naprotiv, kao i dio Ruske i najsjevernije Europe ostala za vrijeme gornjeg karbona pod morem, kako to dokazuju ostaci morskih zivotinja i bilina, kojih nalazimo u tim nasiagama u sjevernoj (Paklenica) i juznoj (Budva-Spic) Dalmaciji. Nadalje se ne mogu radi petrografijskog sastava dalmatinskog gornjeg karbona (vecinom vapnenci i dolomiti) i radi jakih poremecenja ocekivati vece naslage karbonskog ugljena u Dalmaciji.
    Slicni odnoSaji postoje u Dalmaciji obzirom na mesozojsku formaciju, jer je Dalmacija za vrijeme triasa, jure i krede ta-koder bila pokrivena morem. Samo u gornjem triasu (osobito u odsjeku raibl-naslaga) nalazimo u Dalmaciji (Strmica-Rastel Grab) kao i u juznim alpama (Kranjska) talozine slabo slanih (brakicnih) ili slatkih voda, u kojima je odito bogatija modvarna vegetacija pódala gradivo za postanak ugljevnih naslaga. Ovaj ugljen je ali gorskim tlakom pretvoren u antraci tidan ugalj, rudnim primjesinama oneciScen i raskidan, tako da za rudarstvo nije osobito podesan.
    Vapnenci li asa i jure su desto tamnosivi do crni, no po svem naáem iskustvu nema nade u njima naci ugljena, a isto tako i tamni bituminosni dolomiti i vapnenci krede. Moramo ali istaknuti, da su tercijarne naslage sa ugljenom, Sto ih nalazimo vi Se puta uklopljene u krednim nasiagama (na pr. u Velebitu, Tribanj-Starigrad-MiSkovci-Golubic) bile uzrokom kri-vomu mnijenju, da je kredna formacija Dalmacije ugljonosna.
    U prakticne svrhe vazna, pade jedino vazna nalaziSta ugljena u Dalmaciji pripadaju tercijarnoj formaciji, ali i tu nalazimo po vi Se razlicitih naslaga ugljena.
    Ako i nije vjerojatno, to ipak nije posve iskljucena moguc-nost, da bi se u Dalmaciji naSle takozv. ,,istarske” naslage ugljena. To su ,,k o z i n a - n a s 1 a g e”, koje su u Istri dobro razvijene i dine najdonje naslage tercijarne formacije. U Dalmaciji dolaze doduSe takoder ove naslage (osobito u srednjoj), no uvijek samo srednji i gornji odsjek (characea-vapnenci, gastropodni-, kao i gornji foraminiferni vapnenac), dodim prave