96
    Jugozapadno krilo ovog korita je naprotiv (kako se to vidi u geologijskom nacrtu i prosjeku) pretezno t poloziti je i od vise uzduznih lomova (u prikazanom kraju sa tri) prosje-Ceno, uz koje se unutar jugozapadne zone alveolinskog vap-nenca jos jedanput pojavljaju numulitni vapnenci i lapori, kao najmladi clanovi sinklinalne zone. Najdublji dijelovi korita ispunjeni su kvarternim tvorevinama (ilovinama). U sje-verozapadni d:o sinklinalne zone provalilo je more, tako da su se u opsegu luke tercijarne naslage (numulitni vapnenac) sje-
Sl. 97. Prosjek kroz okolicu Sibenicku (F. v. Kerner) d = kredni dolomit, rk= rudistni vapnenac, |p= liburnijske naslage, a=alveolin-
ski vapnenac.
veroistocnog krila sacuvale lih u Dolcu. Isto tako je samo malo sacuvano od jugozapadnog krila i uska pruga od alveolinskog i kozina-vapnenca duz jugozapadne obale luke i ovdje uticuce Krke, kako to prikazuje slijedeci prosjek kroz Sibenicku luku.
    Kao u sjevernoj Dalmaciji tako je i ovdje jedan dio ka-mene podloge zastrt ilovacom, crvenom glinom, sljunkom, krsjem i drugim mladim rastrosinama. Spomena vrijedan je ovdje osobito na sjeveru Trogira neki diluvijalni krsnik koji sastoji od sitnih uglastih komadicaka vapnenca i crvene gline, i to u obliku rahle smjese ili je stvrdnut kao kamen. U ovom krsniku nadeni su preostaci sisavaca, sto dokazuje, da su tu nekoc zivjele zivotinje, koje su dañas odavle vec odavna isceznule. Naslo se ovdje uz jednu staru vrst konja (Equus caballus foss. Rütim.) i magarca jos i nosorog (Rhinoceros) i bizon, a kod Sibenika jo§ i lanjac.
III.	Rasprostranjenje promina-naslaga.
    Kako vec na geologijskoj prijeglednoj karti vidimo, rasi-reno je kamenje, koje oznacujemo promina-naslagama ponaj-vise u nutarnjosti sjeverne i srednje Dalmacije, i to izmedu Podvelebitskog tijesna (Canale della Montagna) i Sinjskog