7 Nerijetko je u vapnencu nací i okamenina, katkada vrlo dobro saòuvanih. Cesto je tih uklopljenih ljuStura vige nego li samog vapnenca, pa se onda veé prema vrsti uklopina govori o numulitnom, orbitoidnom, alveolinskom vapnencu ili o foramini-femom vapnencu u opee ; o rudistnom, koraljnom, gyroporellnom vapnencu itd. Gledamo li na starost vapnenca, tad mozemo da razlikujemo karbonski, trijaski, jurski, kredni, eócenski vap-nenac i t. d. Velika rasprostranjenost vapnenca u Dalmaciji od velikog je znamenovanja, jer uvjetuje tako zv. k r a è k e pojave, o ko-jima ce u posebnom poglavju biti potanjega govora. Mnogo se vapnenac upotrebljava kao gradevni kamen, od njega se pali vapno, a ako se lijepo moze ugladiti sluzi i kao mramor. Cesto se puta de Sava, da se pojedine zone kamenja u jur spomenutom kraskom podrucju odlikuju time, da je kamenje puno mekèe. Ono izgleda, kao da je saCinjeno od sitnog pijeska, pa se lako i raspada u sitan, ali oStar pijesak, a ako se takov kamen razbije, onda se na prelomu cakli kaa kristalinski slador (Se-cerasta struktura), dok je obiini kraSki vapnenac gust, pa i polukristalini su vapnenci rijetko ovakog pjeSCanog sastava. Kemijska analiza pokazuje, da ovakovo kamenje nije saèinjeno samo od vapnikova karbonata kao obiòni vapnenac, nego da uz ovaj ima dobrim dijelom i ugljiCnokiselog magnezija. Ako su oba sastavna dijela (Ca CO^i Mg CO3) u podjednakoj mjeri zastupana ili ako magnezijeva karbonata u znatnoj mnozini ima de, onda takov kamen zovemo d o 1 o m i t. Cistog magne-zijevog karbonata, magnezita, fnjestPtto-55da u Dalmaciji nagli u vecoj mnozini. Boja dolomita je poèesto svijetlo-zuta .dasviietlosiva, u nekim krajevima i iormacijama pako, kao n. pr. u kredi na Braòu i Hvaru, osobito u goriòkom krasu, karbonu, liasu i juri, dolomiti su tamni pa sadrzaju vige ili manje bitumena. U tom slucaju valja govoriti o bituminoznom dolomitu ili o dolomitu smrdljivcu, jer stvara neugodan zadah, kad ga razbijamo. r¡ , I dolomiti su kao i vapnenci i gusti i zrnati (dolomitni mramor).