128
siagama dolaze naslage uglja. Slatkovodne naslage nastupaju u dolini Sutine i Gonidi ce. Ova posljednja dolina je zavoj Sinj-skog polja, a prva naprotiv sastoji od ovih dijelova : gomjeg toka Sutine, dolinskog korita od Lucana i dolinice kod Sladoja.
     Ovdje na zapadu Sinja ne nalazimo vi Se traga boranju neogenskih naslaga, kao u Sinjskom polju, nego ove naslage sastavljaju ovdje skupinu, koja je slabo nagnuta prama jugo-zapadu. Pojedine talozine razvijene su odozdo prama gore ovim naòinom :
S1. 115. Prosjek kroz juzni dio okolice I.ucana (po F. v. Kerner-u). G = triad, temcljno gorje, Q — kvarterne naslage, W = zapad, O = istok.
      I.	Zuckasti raspucani laporasti vapnenci sa poklopcima jednog vodenog puza, koji i danas joS zivi (Bythinia tentaculata).
     II.	Prugaste gline sa naslagama zutosivih pjeskovitih la-pora i Ceratophyllum sinjanum.
      III.	Bijeli lapori sa tankim vrstama uglja (nekoliko cm. do preko i dm.), mnogo puzeva (Fossarulus tricarinatus B., Mela-nopsis sinjana B., M. bicarinata B., i M. lyrata B.) ; liScem i batvicama modvarnog bilja, rjede je liSce od drvlja.
     IV.	ModruSaste gline sa kvrgama od okre i vrlo mnogo puzeva, osobito onih pod III. nabrojenih.
      V.	Tamne gline sa malo fosilija (Dreissena) i sa pougljenim dijelovima bilja i uloscima naslaga vapnene gromace.
      VI.	Svijetlosive gline i lapori sa mnogo Dreissena i sa mnogo pougljenjenih komada od stabalja i grana. Li Sea ima osobito od Betula i Cinnamomum.
      VII.	Svijetlozuti raspucani laporasti vapnenci i zuti debelo-vrstani lapori. Od SkoljkaSa dolazi Dreissena cf. triangularis i Fossarulus, od bilina razne trave i lisce od drvlja, kao i zvjezdo-liki plodovi jedne vodene biljke (Damasonium sutinae K.), i to kao peterozrakasta tjeleSca od nekoliko mm. promjera.