139
    Dalmatinski gorski odsjek, u opsegu specijalkarte Budva, pretstavlja u bitnosti vi Sekrat stepenast strini obronak crnogorske visoke ploée (Hochplateau), a sastoji od gornje karbonskih na-slaga, raznih naslaga triasa i jure, gornje krednih vapnenaca i gornje eocenskog fli§a. Ove naslage nadstrte su mjestimice kadSto prostranim i debelim pokrovom, dijelomice diluvijalnog rijeCnog Sljunka i obronacnog krgja.
    Gornji karbon razvijen je kao morska talozina, a pojav-ljuje se samo u osamljenim i neznatno rasprostranjenim par-tijama usred verfenskih naslaga i ljuSturnog vapna, i to osobito u jezgrama daleko otegnutih nagnutih antiklinala, koje sastoje od ovih najstarijih naslaga triasa.
    Verfenske naslage sastoje od istog kamenja kao i drugdje, ali su CeSce u gornjim nasiagama razvijene kao dolomiti. Tako na pr. u okolici Braiéa sastoje gornje verfenske naslage skroz od dobro vrstanog dolomita, u koji su samo podredeno uklopljeni laporasti i vapnoviti slojevi.
    Za vrijeme ljuSturnog vapna talozilo se je razno kamenje, kako smo to vec u stratigrafijskom dijelu spomenuli. NaiviSe j e ra Sireno pj eskovito -laporasto kamenj e, sa ukloplj enim vapnen -cima. Ovi prelaze mjestimice u dolomite, koji su ali manje raSireni od ostalogkamenja. U gornjim dijelovima dolaze joS igrebenasti diploporni vapnenci i dolomiti, razne i promjenljive debljine.
    Kasianske i vengenske naslage su takoder razne debljine. U dubljim nasiagama prevladaju prSinci i prSinasti pjeSéenici uz kremenasto kamenje; u viSim nasiagama nasuprot nastupaju vapnenci sa mnogo kremena i sa tankim vrstama Skriljavaca.
    Vece rasprostranjenje negoli prSinci vengenskih naslaga, imade gromadno kamenje u tim nasiagama — noritni porfirit —, koje je uz obalu izmedu Budve i rijeke Zeljeznice vrlo raSireno, pa osobito u podrucj u Spica u velikoj mjeri sudjeluje kod sa-stava tla.
    Naslaga skriljavca ponestaje prama gore, a hai Stet ski vapnenci razvijeni su u obliku kremenastih vapnenaca. Na ovima slijedi glavni dolomit i napokon vapnenac, kojega Buko wski pribraja dahsteinskom vapnu.
    Osim jurskog i krednog kamenja, koje smo takoder vec potanko opisali u stratigrafijskom dijelu, dolazi iu najjuznijoj