142
    Kako god sigurno znademo, da je ugljen postao od bilinskih tvari, to nasuprot nije joS posve razbistren nacin njegova po-stanka. Prije se je mislilo, da je ugljen postao od bilja, na mjestu gdje je ono raslo. Kasnije upoznaSe se ljudi sa onim velikim mnozinama naplovljenog drvlja, Sto ga mnoge velike rijeke stovaruju na svome uScu.napr. Mississippi, kojesu naplovine, kako se Cini podobne za stvorbu ugljevnih naslaga. No pri tomu bilo je teSko tumaCiti ogromnu prostranost mnogih ugljevnih naslaga i na daleko skoro nepromjenjenu debljinu naslaga, kao i pomanjkanje oneCiScujucih primjesina.
    Danas uzima se obiCno, da su naslage ugljena u glav-nomu nastale na mjestu, i to u prostranim moCvamim pre-djelima i Cretovima, sliCno, kako u sadaSnjosti postaje treset, koji je najmladi stupanj pougljivanja. MoCvarne, CretiStne i tresetiStne biline rasle su u stajacim vodama, plitkim jeze-rima, moévarama, mrtvim rukavima rijeka, Cesto u ogromnom rasprostranjenju, a uz to uspijevalo je na drugim mjestima moCvamih krajeva razno drvlje (cipresa, magnolia, javor, bo-rovica). Na povrSini raste bilinski pokrov dalje, a odozdola obumire, i pretvara se uz nisku toplotu i pomanjkanje kisika u treset. SliCnim naCinom postale su naslage tercijarnog mrkog i karbonskog crnog ugljena, samo Sto je kod ovih pougljivanje vec znatno dalje napredovalo. Prema tomu je lako razumljivo, zaSto u morskim nasiagama moze mnozina morskog bilja i naplovljenog drva stvoriti manje naslage ili vrste ugljena, ali da prostrane naslage mogu dolaziti samo u takovim nasiagama, koje su postale na kopnu u prostranim jezerima, moCvarama ili velikim rijeCnim koritima. Pa i tamo, gdje imade u morskim nasiagama debljih slojeva ugljena, tamo je on ulozen u pjeSCe-nicima i glinama, posto su vode uz drvlje naplovile takoder pijesak i mulj, ali ne u vapnencima, koji su postali kemijskim talozenjem vapna ili vapnenih kucica morskih zivotinja.
    Na taj naCin biva jasno, zaSto u karbonu Dalmacije ima malo ili nikakve nade naci ugljena, koji bi bio vrijedan da se kopa. Za vrijeme starije karbonske formacije (donjeg karbona) bio je naime veci dio danaSnje Europe pokriven morem, u gornjem karbonu, ali uzdigla se srednja i zapadna Europa (Engleska, Francuska, Belgija, Moravska i t. d.) kao kopno nad more.