ao
    IzuzevSi najmlade naslage, vidimo u Dalmaciji rijetko gdje posve vodoravno naslagane slojeve ; vecim dijelom su nagnuti. Kod nagnutih slojeva razlikuje se smjer brazdenja, t. j. erta izmed nagnutog sloja i horizontalne ravnine, te padanje ili naklon slojeva, kut naklona i sio j na p 1 o h a.
    Smjer brazdenja i kut naklona, Sto je oboje vazno koli za rudara, toli za geoioga, odreduju se pomocu rudarskog ili geologijskog kompasa.
    Ima li se nekim nasiagama odrediti brazdenje, tada cerno postaviti crtu, kojom je na kompasu oznacen smjer S—J uspo-redno sa slojnom plohom, no tako da kompas lezi u vodoravnom polozaju. PoSto se magnetska igla uvijek stavlja smjerom S—J„ to ée razlika izmed erte S—J na kompasu i polozaja igle ozna-citi smjer brazdenja.
    Naklon sloja t. j. kut, Sto ga stvara sa horizontalnom ravninom, nade se pomoéu klinometra (kutomjera), koji je razdijeljen na i—90 stupnjeva.
    Na geologijskim se kartama oznacuje brazdenje nekog sloja sa crtom, koja lezi u smjeru, Sto smo ga naSli kompasom, a smjer padanja oznacuje strjelica okomita na brazdenje na pr„ S
I ; Z pa se uz to joS moze pripisati kut naklona; brazdi I—Z
pada S—J. Znak + oznaàuje vodoravne slojeve. Znakom — oznaéuju se slojevi, koji ne padaju ni prema sjeveru ni prema jugu, t. j. da stoje okomito ili na glavi.